Transformacija radija u digitalno doba

Zato što je radio važan,
idemo digitalno!

Autor: Bruno Cigrovski

21.02.2020.

Digitalni radio omogućuje slušateljima dostupnost multimedijalnog sadržaja i usluga u automobilu, ali i na fiksnim digitalnim radijskim prijamnicima. DAB+ slušateljima osigurava prijem radijskog signala bez smetnji, mogućnost većeg i jednostavnijeg izbora programa čistog zvuka i dodatne tekstualne i grafičke usluge koje prate audio sadržaj.

  • OIV DAB+ Digital Radio
  • OIV platforma za emitiranje digitalnog radijskog signala
  • Doseg veći od 3 milijuna stanovnika u RH
  • Do 16 radijskih programa preko 1 radio frekvencije 
  • Dodatni prostor za oglašavanje u novim programima
  • Mogućnost prikaza multimedijalnih sadržaja

DAB (eng. Digital Audio Broadcasting) je prvenstveno platforma za digitalni radijski program i predstavlja najveći napredak u tehnologiji radija od uvođenja FM stereo tehnologije.

Na modernim DAB+ radijskim prijamnicima moguće je preko zemaljskog odašiljanja primati tekstualne, grafičke, slikovne i video podatke vezane uz audio sadržaj kao što su naslovnice albuma, komentari uz, primjerice, sportske prijenose, podatke o pjesmi i izvođaču, elektronski programski vodič i drugo.

Pored navedenog, nova platforma pruža novim nakladnicima prostor kojim će lakše doprijeti do slušateljstva, dok postojeći nakladnici dobivaju priliku za proizvodnju novih sadržaja i povećanje slušanosti time što su dostupni na širem području pokrivanja nego na klasičnoj FM platformi.

Radio je medij koji je prisutan u svakodnevnom životu većine građana, a najčešće se konzumira „pozadinski“, u kombinaciji s ostalim aktivnostima. Situacije u kojima se najčešće sluša radio su prilikom vožnje automobila, kod kuće prilikom odmaranja ili obavljanja kućanskih poslova, na javnim mjestima, kao što su kafići ili trgovine te na poslu. Procjenjuje se da će navike slušanja radija u budućnosti ostati slične današnjima, što znači da se ne očekuju veće promjene u slušanosti radija.

Kakvu će budućnost imati tehnologija, odnosno platforme preko kojih će se emitirati radijski signal?

Emitiranje radijskog programa na FM-u jedna je od posljednjih analognih tehnologija današnjice. S obzirom da je FM frekvencijski spektar u Europi popunjen, ne postoji prostor za nove programe i prateće nove usluge stoga postoji potreba za novom digitalnom platformom za radio. Pojavom 3G i LTE mobilnih mreža imali smo priliku čuti da će radio u potpunosti prijeći na Internet. Kod ovog pristupa, naime, postoji nekoliko izazova kao što su nedostatna pokri
venost mobilnim mrežama, cijena korištenja mobilnih podataka te nedostatak potrebnog kapaciteta koji, ujedno, predstavlja i najveći izazov. Ako današnju prosječnu radijsku slušanost prevedemo u digitalnu susrećemo se s ogromnom količinom podatkovnog prometa za koji ne postoji dovoljan kapacitet. Cijena izgradnje mobilne mreže takvog prometnog kapaciteta i pokrivenosti usporedive s današnjim FM mrežama višestruko prelazi cijenu izgradnje usporedive digitalne radiodifuzne mreže. Upravo kako bi se premostili svi prethodno navedeni izazovi, u Europi je razvijen DAB sustav za radiodifuziju, odnosno njegova + varijanta koja je široko rasprostranjena kao nova digitalna radiodifuzna platforma za isporuku radijskog sadržaja.

Što je DAB+?

DAB (eng. Digital Audio Broadcasting) je sustav za radiodifuziju visoko kvalitetnih digitalnih audio programa te podatkovnih usluga za mobilni, prijenosni i fiksni prijam putem zemaljskih odašiljača. Međutim, DAB je prvenstveno platforma za digitalni radijski program i predstavlja najveći napredak u tehnologiji radija od uvođenja FM stereo tehnologije. Omogućuje slušateljima prijem zvuka bez smetnji i potencijal za veći izbor programa i dodatnih usluga. DAB standard je krenuo kao dio europskog istraživačkog projekta Eureka 80-ih godina prošlog stoljeća. Norveška broadcasting korporacija NRK prva je krenula s eksperimentalnim emitiranjem DAB kanala polovicom 1995. godine, a nedugo nakon toga s emitiranjem kreću i britanski BBC te švedski radio. 2007. godine standard je unaprijeđen u tzv. DAB+ koji ima napredniji sustav kodiranja audio sadržaja te napredniji sustav zaštite od pogrešaka što ga čini dvostruko efikasnijim, robusnijim i otpornijim na pogreške uslijed utjecaja prijenosnog medija. DAB+ se danas koristi u većini europskih zemalja u kojima je implementiran neki od DAB standarda. 

NEKOLIKO OSNOVNIH TEHNIČKIH INFORMACIJA

Za odašiljanje DAB+ koristi se VHF (Very High Frequency) područje od 174 do 240MHz. S obzirom da se radi o digitalnoj mreži koja se bazira na OFDM-u (Orthogonal Frequency Division Multiplexing), omogućen je rad u SFN-u (Single Frequency Network), tj. odašiljanje na jednoj frekvenciji na području jedne regije ili čitave države. Za kodiranje audio signala koristi se AAC+ (High-Efficiency Advanced Audio Coding) kodek. Koristan kapacitet multipleksa ili ensemblea je maksimalno 1.5Mbps, a prosječno 1152kbps. S obzirom da audio programi koriste različite brzine kodiranja i različite stupnjeve zaštite, zauzetost multipleksa se računa preko jedinica za kapacitet (Capacity Units) kojih ukupno ima 864. Primjerice, s prosječnom brzinom od 64kbps i srednjim stupnjem zaštite u multipleks stane 15-ak audio programa. Upravo je ovo najveća prednost digitalnog emitiranja; mjesto za veći broj programa, no, s obzirom na široku paletu usluga koje pruža, DAB je puno više od digitaliziranog audio programa.

Nove, atraktivne usluge koje nisu dostupne u FM-u i besplatne su za slušatelje

Premda je DAB fokusiran na audio usluge, unutar sustava su razvijene i mogućnosti za emitiranje podataka koji mogu ili ne moraju biti povezani s pripadajućim audio programom. Podatkovne usluge usko povezane s audio programima nazivaju se programski povezani podaci PAD ( Programme Associated Data ). Primjer su DLS ( Dynamic Label Service ), SLS ( Slide Show Service ) ili Journaline usluga. DLS omogućuje prikaz kratkih tekstualnih oznaka na zaslonu prijemnika. Osnovna funkcionalnost je slična RDS radiotekstu iz FM-a. Sadržaj se uglavnom odnosi na trenutni program - naziv pjesme i izvođača, naziv emisije, brojevi telefona, kratke najave i slično.
Journaline je interaktivna usluga s tekstualnim informacijama, usporediva je s teletekstom na TV-u ili elektroničkim magazinom. Tekstualnim informacijama se pristupa kroz izbornike organizirane u hijerarhijsku strukturu stabla.

DAB+ platforma sadrži i protokol za prijenos multimedijskih objekata (MOT – Multimedia Object Transfer Protocol ). U standardizirane MOT aplikacije spadaju Slideshow , odašiljanje web stranica i EPG ( Electronic Programme Guide ). Slideshow je odašiljanje niza slajdova (slika), web odašiljanje se sastoji od HTML povezanih datoteka organiziranih u strukturu stabla koji se ciklički odašilju, a EPG je elektronička verzija tiskanog programskog vodiča.

Za razliku od FM RDS-a koji koristi TMC (Traffic Message Channel ), odnosno kanal za prometne poruke, unutar DAB-a se koristi naprednija varijanta navigacijske usluge tzv. TPEG ( Tran sport Protocol Experts Group ), specifikacija razvijena za prometne i putne informacije (TTI – T raffic and Travel Information ). TPEG-om se mogu prenijeti prometni događaji i vijesti, navigacija, predviđanje gustoće prometa, informiranje o parkingu, cijene goriva i slično. Informiranje je neovisno o jeziku („ language independent “), tako da primjerice vozač može primati poruke o prometu na svojem jeziku bez obzira što putuje kroz zemlju drugog jezičnog područja.

DAB+ u Europi i svijetu

DAB+ se primjenjuje u većini europskih država od kojih je najdalje otišla Norveška gdje su tijekom 2017. godine ugašene nacionalne i regionalne FM postaje te se u potpunosti koristi DAB+ tehnologija.
Švicarska planira gašenje FM-a do 2024. godine, Danska i Engleska razmatraju donošenje plana za gašenje FM-a i prelazak na DAB, dok je u Sloveniji nedavno otvorena javna rasprava o uvođenju drugog nacionalnog multipleksa. Što se ostalog dijela svijeta tiče, DAB+ se odašilje u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Kuvajtu, a u većem broju azijskih i afričkih zemalja DAB+ je u testnom radu.

59%

slušatelja u Hrvatskoj svaki dan sluša radio u automobilu

70%

stanovništva u Hrvatskoj pokriveno DAB+ signalom

2020.

Nakon 2020. svi novi automobili u EU imat će DAB+ prijamnik

16

DAB+ programa u prosjeku može se emitirati kroz 1 radijsku frekvenciju

Situacija s prijemnicima

Tržište DAB+ prijamnika u Europi je vrlo razvijeno. Prema podacima WorldDAB.org do kraja drugog kvartala ove godine u Europi i svijetu prodano je više od 75 milijuna DAB prijamnika čije se cijene kreću od 15-ak EUR naviše. Postoji preko 500 modela prijamnika koji variraju od običnih stolnih prijamnika bez displeja do naprednih s kolor displejom sposobnim za prikaz svih DAB+ mogućnosti.

Jednako tako, važno je istaknuti da je 20. prosinca 2018. godine stupio na snagu novi Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) sukladno kojem će svaki radijski uređaj ugrađen u novo vozilo namijenjeno za prodaju ili najam u EU, morati sadržavati prijamnik koji može primati i reproducirati radijske usluge koje se pružaju putem digitalnog zemaljskog radijskog odašiljanja. Države članice imaju dvije godine od toga datuma da prenesu odredbe zakonika u nacionalno zakonodavstvo što znači da će nakon dvije godine svi radijski prijamnici u novim automobilima moći primati signal digitalnog zemaljskog radija.

U Norveškoj i Švicarskoj, primjerice, već sada 98, odnosno 85 posto novih automobila ima ugrađen DAB+ standard. U Velikoj Britaniji 91 posto novih automobila već ima DAB kao standard što znači da je ovo tržište već blizu postizanja EECC zahtjeva. Nadalje, Italija je uspostavila zakonodavstvo kako bi se osiguralo da od 2020. godine svi novi automobili imaju digitalni radio prijamnik kako bi se osiguralo usklađenje sa zahtjevima EECC-a i prije spomenutog roka. Francuska je, također, inicirala zakon koji zahtijeva da od polovice sljedeće godine svi novi radijski uređaji, koji će biti pušteni u prodaju, imaju mogućnost prijma DAB+ radija.

EWF (Emergency Warning Functionality)

predstavlja sustav uzbunjivanja javnosti u slučaju kriznih situacija dizajniran za DAB+ platformu. U slučaju nesreća ili kriznih situacija većih razmjera usluga EWF omogućuje prekid redovnog programa te emitiranje audio i tekstualnih upozorenja i obavijesti o nastalim situacijama.

Ime slike

DAB+ u Hrvatskoj

Što se tiče Republike Hrvatske, testno odašiljanje digitalnog radija na DAB+ platformi krenulo je 20. studenog 2017. godine. Ministar Oleg Butković tom je prilikom označio početak odašiljanja digitalnog radija te kazao da osjeća neizmjerno zadovoljstvo što ima tu čast da je od tog trenutka za više od dva milijuna slušatelja u Republici Hrvatskoj omogućen prijem novog radijskog signala bez smetnji, s više programa i sadržaja. Član Uprave i direktor OIV-a, Mate Botica istaknuo je kako pokretanje digitalnog radija ne znači i gašenje dosadašnje FM tehnologije nego podrazumijeva veću mogućnost odabira za slušatelje. Također se osvrnuo na to da će OIV, koji je ujedno i nositelj cijelog projekta, nastojati proširiti doseg nove platforme.

Ta najava je ostvarena krajem 2018. godine kada je OIV pokrenuo drugu fazu testnog odašiljanja s povećanim područjem pokrivanja. S ukupno pet odašiljača – Sljeme, Ivanščica, Belje - Đuro Podboj, Učka i Vidova Gora - Brač trenutno je DAB+ signalom pokriveno otprilike 70% populacije, odnosno približno tri milijuna stanovnika Republike Hrvatske. Trenutno se unutar DAB+ multipleksa emitira deset radijskih programa, od kojih se jedan (Dalmacija) proizvodi isključivo za DAB+ platformu, dok se od ostalih usluga odašilju logo znakovi postaja, nazivi pjesama i izvođača koji su trenutno u programu uz nekoliko postaja te jedan testni EPG program. Testno odašiljanje ima za cilj popularizirati novu digitalnu radijsku platformu baziranu na DAB+ tehnologiji, koja se već u velikoj mjeri koristi u drugim državama, te na taj način Hrvatsku pridružiti većini europskih zemalja u kojima je prisutan digitalni radio.


Osim toga, OIV-ov cilj je zauzimanje strateške pozicije na tržištu i priprema za budući komercijalni rad. Kako bi se to omogućilo, u skoroj budućnosti potrebna je promjena dijela legislative koja će omogućiti komercijalan rad DAB+ platforme te otvoriti mogućnosti za ulazak novih nakladnika u multipleks.