Upostupku smo prelaska s DVB-T/MPEG-2 na DVB-T2/HEVC sustav odašiljanja pa se često postavljaju pitanja zašto se uvodi i kakva je ta nova tehnologija, što i kako rade susjedi, kakvi su trendovi u Europi i svijetu, što se može očekivati u budućnosti, hoće li i kada 5G zamijeniti DVB-T2. Dosta nas je imalo priliku iz prve ruke saznati odgovore na većinu tih pitanja na workshopu kojeg su 26. studenog ove godine u Zagrebu zajednički organizirali OIV i DVB.org.
U ovom članku pokušat ćemo obrazložiti zašto upravo odabir DVB-T2/HEVC sustava u ovom trenutku ima smisla za dugoročnu održivost zemaljskog odašiljanja do 2030. godine.
DVB-T2 nije ništa novo za OIV. Još 2012. godine smo u suradnji s Hrvatskom poštom d.d. (HP) i HP Produkcijom d.o.o. (HPP) pokrenuli odašiljanje zemaljske naplatne televizije komercijalnog naziva evotv s DVB-T2 standardom odašiljanja. Bila je to tada među prvim primjenama novog standarda u svijetu, a još k tome s distribucijom signala putem IP tehnologije do odašiljača.
DVB-T2 je danas među najefi kasnijim sustavima odašiljanja i približio se tzv. Shannonovoj granici (Slika 1), maksimalnom teoretskom kapacitetu prijenosnog kanala. Efi kasniji od DVB-T2 je jedino ATSC 3.0. To je noviji standard s prvom značajnijom primjenom 2017. godine u Južnoj Koreji. Odobren je i uvodi se postupno u SAD-u, a za očekivati je također prelazak s ATSC na ATSC 3.0 u Kanadi i Meksiku.
Često se postavlja pitanje kad će DVB-T3. Za sada se ne razvija i nema naznaka za novi standard u doglednoj budućnosti. Tehnologija još ne omogućuje dovoljno povećanje spektralne efi kasnosti što bi opravdalo razvoj nove generacije.
Fotografija: Spektralna efikasnost bežičnih komunikacijskih sustava | izvor: Teamcast
DVB-T2 svojim karakteristikama omogućuje učinkovitije korištenje frekvencijskog spektra, što je nužno jer se UHF spektar koji se tradicionalno koristio za odašiljanje zemaljske televizije stalno smanjuje dodjelom najprije pojasa 800 MHz (tzv. Prva digitalna dividenda), a zatim i pojasa 700 MHz (tzv. Druga digitalna dividenda) za mobilne širokopojasne komunikacije. Upravo zbog toga, korištenje frekvencijski učinkovitijeg DVB-T2 sustava u određenoj mjeri nameće i regulatorni okvir Europske unije (UHF odluka EU 2017/899).
DVB-T2 u usporedbi s DVB-T standardom nudi veći izbor parametara, modulacijskih postupaka i zaštitnih intervala te se njihovom kombinacijom može odabrati potrebna varijanta sustava za različite primjene, od npr. manjeg kapaciteta multipleksa s većom robusnošću signala potrebnih za indoor prijam do većeg kapaciteta, ali uz manju robusnost signala za fiksni prijam krovnom antenom (rooftop). Sustavi digitalne zemaljske televizije u Republici Hrvatskoj namijenjeni su prvenstveno za fiksni prijam krovnom antenom. Za takve uvjete DVB-T2 može imati oko 50% veći kapacitet u odnosu na DVB-T.
Kapacitet svake od postojećih mreža MUX A, MUX B i MUX D je 22.39 Mbps. Nova mreža MUX M1 imat će 27.30 Mbps (22% više), a MUX M2 36.52 Mbps (63% više). Tako je za mrežu MUX M1 odabran kapacitet dostatan za prijenos svih programa iz MUX A i MUX B, a ujedno je povećana i robusnost signala za bolji prijam na rubnim dijelovima područja pokrivanja.
Sve veća proizvodnja i konzumacija videozapisa visoke (HD) i vrlo visoke (UHD) razlučivosti povećava potrebu za učinkovitijom tehnologijom kompresije video signala. H.265/HEVC je najnoviji i najučinkovitiji ITU-T/MPEG standard za kompresiju video signala HD i UHD razlučivosti na različitim platformama, široko zastupljen i dostupan na milijunima uređaja.
Fotografija: Progress Towards High Efficiency Video Coding | izvor: K. McCann
U odnosu na prethodni standard H.264/AVC (MPEG-4) donosi poboljšanja u gotovo svim aspektima obrade signala i uštedu oko 50% podatkovnog kapaciteta po videozapisu.
HEVC standard usvojen je 2013. godine, a prve i do sada najznačajnije primjene u sustavima digitalne zemaljske televizije su u Njemačkoj i Češkoj od 2016. godine. Većina drugih zemalja koje su rano prešle na digitalnu televiziju odlučuju se na HEVC standard kodiranja i DVB-T2 sustav odašiljanja.
U razvoju su i novi, još učinkovitiji standardi kodiranja. Izgledan nasljednik HEVC-a je VVC (Versatile Video Coding), za kojeg se 2020. godine očekuje specifikacija, a prvi uređaji oko 2022/2023. Od VVC-a se očekuje ušteda oko 50% podatkovnog kapaciteta u odnosu na HEVC.
Trendovi za sada ne nagovještavaju značajniju potrebu za UHD i 4K formatima u zemaljskoj freeto-air distribuciji pa će HEVC kodiranje vjerojatno duže vremena ostati u uporabi, barem kod nas.
DVB-T2 i H.265/HEVC su najmodernije tehnologije zasnovane na zrelim standardima i omogućuju učinkovito korištenje frekvencijskog spektra i visoku kompresiju video signala. Njihova zastupljenost na relevantnim svjetskim tržištima omogućila je dostupnost kompatibilne opreme, osobito TV i STB prijamnika po povoljnim cijenama već nekoliko godina. Izborom tih tehnologija omogućili smo odašiljanje svih televizijskih programa u visokoj HD rezoluciji u dva multipleksa ili bolje rečeno u jednom i pol multipleksu (M1 i pola M2). Time smo omogućili gledateljima bolju sliku, nakladnicima povoljnije uvjete odašiljanja, a sve uz korištenje manje frekvencijskog spektra i stvaranje uvjeta za oslobađanje pojasa 700 MHz za pokretne komunikacije.
Vjerujemo da novi sustav digitalne zemaljske televizije može pouzdano zadovoljiti potrebe po pitanju linearne (LIVE TV) televizije sljedećeg desetljeća, do kraja 2030. godine do kada vrijedi dozvola.
