16.12.2020.

1. Prije svega zanima nas kako je protekao prelazak na novi DVB-T2 sustav?

Prelaz je protekao poprilično glatko unatoč krizi korona virusa, koja je zadesila kako svijet tako i našu zemlju. No, dobro smo se pripremili i nismo ništa prepustili slučaju, a svakako nam je pomogla i činjenica da smo za prelaz bili operativno i tehnički spremni još u svibnju odnosno lipnju kad je prvotno bio planiran potpun prelazak u Republici Hrvatskoj i koji je ranije ove godine odgođen.

2. Da li je sve teklo prema planu gašenja i uspostavljanja novog signala u predviđenim digitalnim regijama ili je bilo potrebno u hodu mijenjati planirano?

Nakon odgode, nova dinamika donesena je u srpnju ove godine i mogu reći da je u potpunosti ispunjena prema planu. Zbog trenutne situacije pripremili smo se za eventualne probleme ili nenadane izmjene plana kako ne bi bilo iznenađenja, ali sve je proteklo kako smo zamislili te smo ovim projektom osigurali visoku kvalitetu pružanja usluge korisnicima i građanima i ostvarili pokrivenost čak 99% stanovništva.

3. Neki djelatnici OIV-a još uvijek se sjećaju „prelaska sa analogije na digitaliju“. Može li se ovaj pothvat usporediti s navedenim od prije desetak godina?

Oba projekta ostat će zabilježena u povijesti OIV-a kao bitni projekti za naše Društvo. Prelazak na DVB-T trajao je, ako se ne varam devet mjeseci, od siječnja do listopada 2010. godine, a prelazak na DVB-T2 ipak je trajao znatno kraće. No, to ne znači da je bio manje zahtjevan, a već uhodane ekipe i naši stručnjaci svakako su pridonijeli uspješnosti i brzini najnovijeg projekta. Osim samog prelaska na novi sustav, u istoj noći obavljene su sve potrebne promjene kanale za EVOtv mrežu.

4. Kada su započele i koliko su trajale pripreme vezane uz prelazak na novi DVB-T2 sustav odašiljanja signala?

Vijeće Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) je na sjednici održanoj u travnju 2019. godine donijelo odluku o raspisivanju javnog natječaja za izdavanje pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u pojasu 470-694 MHz za pružanje usluge upravljanja trima elektroničkim komunikacijskim mrežama zemaljske digitalne televizije na području naše zemlje. Na navedenom natječaju odabrana je ponuda OIV-a te smo u srpnju dobili dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Tako da možemo reći kako su pripreme krenule još sredinom 2019. godine - od pripreme ponude na natječaj HAKOM-a, nabave i montaže nove opreme te potom organizacije provedbe cijelog projekta, koji je zahtjevao ne samo opsežne pripreme i radove u nekoliko etapa već i značajne investicije.

5. Spomenuli ste kako je sve bilo spremno za prelazak još sredinom godine no isti je odgođen. Koji su razlozi te odgode?

Tako je, zbog mjera u suzbijanju epidemije korona virusa HAKOM je u ožujku ove godine donio odluku o odgodi planiranog prelaska. Odluka je donesena s obzirom na neizvjesnost trajanja borbe protiv zaraze što je znatno utjecalo na raspoloživost i dostupnost prijamnika stanovništvu - s obzirom da su trgovine tehničkom robom bile zatvorene, a u trenutcima krize prioritet je bio osigurati neprekinuto informiranje građana. Vjerujem kako je svima poznato da se u to vrijeme počela provoditi i nastava za učenike putem televizijskih programa.

6. Što je to značilo za OIV? Jesu li odgode prelaska naštetile redovnom poslovanju OIV-a?

Ne bih rekao da je naštetilo redovnom poslovanju, ali svakako smo imali neplanirane troškove, jer su se gotovo svi televizijski programi od studenog 2019. godine do prelaska istovremeno odašiljali u starom i novom sustavu. Dakle, prvenstveno se najvećim dijelom to odnosi na troškove za energiju i održavanje pogona pet umjesto tri mreže. Također, svim nakladnicima su se besplatno odašiljali programi u HD rezoluciji u novoj MUX M2 mreži, a u medijsku kampanju također su uložena znatna sredstva te je odgoda donijela dodatne troškove i na tom području.

7. S kojim ste se problemima susretali na putu tijekom realizacije projekta?

Na sve smo bili spremni te smo imali unaprijed isplanirana rješenja za sve situacije za koje smo pretpostavili da bi mogle iskrsnuti - od ponovne odgode do pripremljenog plana za ubrzanu dinamiku prelaska. Kao što sam ranije spomenuo ovo je bio zaista opsežan, pomno isplaniran projekt te ništa nismo prepustili slučaju. Potrebno je bilo zamijeniti kompletnu odašiljačku i procesnu opremu dok se za povezivanje i dalje koristi postojeća infrastruktura koja je dijelom proširena. Prije potpunog prelaska montirana je sva oprema na svim odašiljačkim objektima te su time zadovoljeni svi preduvjeti kako bi prelazak trajao što kraće, a gledatelji nastavili bez prekida pratiti omiljene programe.

8. Imate li informaciju jesu li pozivi u kontakt centar stizali u očekivanoj količini ili ih je ipak bilo van očekivanja?

Vanjski kontakt centar, uz naš regularni, radio je pojačano i mogu reći više nego što smo očekivali.  Radi se o čak nekoliko desetaka puta više poziva i upita mailom u mjesecima prelaska nego što smo imali prethodnih mjeseci. Uz to, napominjem kako je provedena i medijska kampanja, a izradili smo i posebnu web stranicu „Gledaj bez brige“ posvećenu samo prelasku na DVB-T2 gdje su građani mogli saznati sve što im je potrebno kako bi se pripremili na vrijeme. 

9. Što je po Vašem mišljenju bilo najizazovnije u ovom projektu?

Meni osobno najizazovniji su bili medijski nastupi i intervjui koji su mi bili potpuna nepoznanica, ali jedno lijepo, novo iskustvo. Hvala ekipi iz marketinga na pomoći i savjetima. Naravno, ne treba zaboraviti niti sam prelazak, teško je bilo uskladiti sve rokove, potrebne poslove i timove. No moram napomenuti kako je prekid odašiljanja programa u svim digitalnim regijama bio kratak zahvaljujući dobroj organizaciji i profesionalnim ekipama.  I naposlijetku, želio bih se zahvaliti svima koji su sudjelovali na ovom zahtjevnom i složenom projektu, od projektanata, preko ekipa koje su radile montaže opreme i prelaske na novi sustav pa sve do „pratećih službi“ koje su sudjelovale u projektu. Hvala Upravi i članovima upravljačkog odbora na pomoći i savjetima.